Tehnika
fShare
2
Pin It

U materijalima koje dobijamo se skoro uvijek uz ime plin ugljen-dioksid stavlja epitet "štetan". Ovo je glupost, jer ovaj plin je zaslužan za današnji život? U nastavku opisujemo i zašto! Ugljen-dioksid je plin koji se sastoji od dva atoma kisika i jednog ugljika koji su u kovalentnoj vezi. U zemljinoj atmosferi ga ima 0,039 posto, i ima tendenciju rasta. Imao je. Nema ga toliko da bismo se trebali ...

... birnuti da ćemo se otrovati, ali on ima jednu drugu ulogu. U stvari prvi simptomi na ljudski organizam bi se osjećali tek kada bi njegova koncetracija u zraku bila 25 puta veća, a jedini simptom koji bismo osjećali bio bi mamurluk!

Ipak vratimo se unazad, kako nauka kaže nekih 790 miliona godina. Znamo da će sada neko reći ko zna kada i šta je bilo, ali hajdemo vjerovati geolozima i radiokarbonskim analzama. U to vrijeme naša planeta je bila jedna zaleđena lopta, a posljednje ledeno doba koje se desilo prije 12.000 godina je cirkus u odnosu na ovo koje spominjemo. U to vrijeme nestala je većina tadašnjeg života (u vodi), a i ono malo što je ostalo je bilo u opasnostio i nalazilo se u ekvatorijalnom dijelu planete. Tuda su se nalazile jedine otvorene vodene površine, ili povšine koje su dijelom godine bile pod tekućom vodom, a sa dovoljno kisenika i ne toliko niskom temperaturom ispod leda u dijelu gdje je voda još tekuća. Ono što se dešavalo bilo je katastrofa, a ono čemu je sve išlo samo zaokruživanje te katastrofe. Išlo je tome, da su ledene površine, i površine svijetle boje reflektovale svjetlost nazad u atmosferu, pa tako i UV zrake i nije bilo nade da će se Zemlja ikada više zagrijati.

Ipak....iz nekog razloga probudili su se vulkani, duž današnjeg atlantskog okeana. Počeli su da bljuju vatru, i oslobađaju ogromne količine plinova, a najzastupljeniji je bio ugljen-dioksid (CO2). Srećom po današnji život na Zemlji!

Poslije toga raste udio ugljen-dioksida na zemlji, a pošto je to u stvari staklenički plin, počinje da reflektuje nazad odbijene UV zrake (koje prenose toplotu) od leda na površini zemlje. Polagano, ali sigurno Zemlja počinje da se grije, a led otapa. Proces je trajao milionima godina, ali je doveo do toga da se većina leda otopila, i da je stvorio uslove za život! Period kada je Zemlja bila ledena lopta se naziva Cryiogenic, a trajao je oko 160 miliona godina!

Nećemo pričati niti o evoluciji niti neevoluciji, nije to suština. Niti evoluciju dokazuju fosilni ostaci koje imamo, u stvari niti jedan fosil ne predstavlja prelaznu formu između dva formirana oblika, a ni logika ne dopušta da kažemo kako su od osa nastali mravi kada su ove radi evolucije izgubile krila. Zašto ići unazad u svojim sposobnostima? Sam Darwin je napisao u svojim spisima da je bez konkretnih dokaza njegova teorija pogrešna, a kako ih nema do danas...jasno je. Sa druge strane ljudi nemaju sposobnost da zamisle samu granicu svemira, ako postoji šta je iza, a ako ne postoji kako percipirati beskonačnost. E ako ljudski mozak nije sposoban za nešto takvo, zašto očekivati da u dvije rečenice objasni sam život, postojanje, samu sposobnost razmišljanja koju ima jedna od vrsta na zemlji, najveći predator - čovjek! Zato nećemo reći da su u to vrijeme jednostavni organizmi iz mora izašli na kopno i pretvorili se u žirafu, konja, pandu, dinosaurusa, mene,...jer nema dokaza.

Suština je da bi bez ugljen-dioksida u zraku i u omotaču zemlje život na istoj u formi u kojoj ga poznajemo bio NEZAMISLIV. Zašto ga onda nazivati štetnim? On nam samo u ovom momentu ne treba u atmosferi u ovim količinama, i to je sve. U budućnosti, ako se ovlada fuzijom, i zato nestanu sva današnja spaljivanja fosilnih goriva, imat ćemo problem - manjak CO2 i hlađenje planete. Nešto slično se desilo potkraj sedamnaestog stoljeća, a u poznatoj historiji Temza se u Londonu prvu put zaledila 1607. godine, a posljednji 1714. godine. Tačno u periodu "mini ledenog doba" kako ga nauka naziva. U to vrijeme švedska vojska je pregazila zaleđeno more da bi napala dansku prijestolnicu Kopenhagen, glečeri u švajcarskim alpama su narasli i uništili planinske kućice i kolibe, čak je i Bosfor bio zaleđen. Finska je radi gladi izgubila trećinu svoje populacije, a gubile su je i druge zemlje. Pad temperature u prosjeku je bio samo za manje od jednog stepena Celzijusa! U Mauritaniji i Etiopiji pojedini planinski vrhovi su tokom cijele godine bili pod snijegom, i to isti oni na kojima se u proteklih par stotina godina ne bilježi niti jedna jedina pahuljica.

Porast ugljen-dioksida se desio i oko 1.000-te godine p.I., a tada nije bilo automobila, termoelektrana, ...., i tada se desilo zatopljenje planete. Porastom CO2 dolazi i do još jednog fenomena, bržeg rasta biljaka, a to znači i više absorbcije i prerade ugljen-dioksida iz atmosfere.

Porastom ugljen-dioksida u atmosferi ovo je prestalo i svijet se vratio "u normalu". Jednostavno ugljen-dioksid u atmosferi je neophodan da se planeta ne zaledi, a višak je nepovoljan jer slijedi pregrijavanje. Ipak poslije gornje priče kristalno je jasno da ga je pogrešno nazivati "štetnim", nego je to upravo plin koji život znači! I kao i sve drugo u velikim količinama je štetan. A bio bi i kiseonik, kojeg bi, da izlzazi iz auspuha, većina osoba koje rade saopštenja za javnost u automobilskoj industriji nazivali čistim ispuhom! Pogrešno!! I usput, niko ne spominje nitrookside koji su mnogo opasniji!

Nedžad Grebović, dipl.ing.maš.


Tekst niti dio teksta ne smije se kopirati bez dopuštenja magazina.
Isključiva prava na članak ima AutoMotoSvijet