Tehnika
0
0
0
s2sdefault

Nemamo vremena pozabaviti se sljedećim - ko je sve od 1997. godine najavio uvođenje automobila ...

na vodonik "uskoro", "za par godina", "do 2004.", "do 2012.", ali vjerujte, ima ih dosta. Ako se osvrnemo na Bosnu i Hercegovinu, situacija je još gora. Razlog je što se time bave i oni koji nemaju pojma šta je to vodonik, niti su ikada imali ikakav predmet u školovanju gdje bi naučili bilo šta o hemiji, hemijskim reakcijama, oksidaciji, metalima, katalizatorima (ne onim u autu), .... itd. Sa druge strane, ne postoji ta neka moralna odgovornost koja se nosi u sebi, a ne postoji niti sistem koji bi pozivao na odgovornost one koji tako javno, u medijima koji su evidentirani mlate "k'o maksim po diviziji". Šta ćete, zato je sve ovako kakvo i jeste - nikakvo!

Pisali smo o tehnologijama koje se tiču vodonika prije dvije godine mislim. Tada smo rekli da ove tehnologije neće na tržište najmanje deset godina, a vjerovatnije i još dugo nakon toga, ako se u međuvremenu ne desi kakav spektakularan pronalazak. To je u rubrici TEHNIKA. Kao prvo, vodonik se ne može dovoljno sigurno uskladištiti još uvijek, i prolazi kroz sve, doslovno kroz sve. A kada su u pitanju oksidacione ćelije za vodonik (nestručni prevodioci su ih nazvali gorive ćelije) onda je problem što se tu traži korištenje platine, čije su poznate rezerve jako ograničene i nemoguće bi bilo praviti imalo značajniju količinu automobila sa pogonom na ove oksidacione ćelije. 

E to ste po prvi put u jednom automobilskom mediju na prostoru BiH mogli pročitati samo ovdje, jer od spektakularnog naslova "auta na vodonik za 2 godine" nema ništa. Ljudi nisu glupi i naivni da i dalje vjeruju takvim piskaralima. Takvi još uvijek egzistiraju, jer ih podržavaju upravo iste takve neznalice iz automobilskih kuća.

Da smo u pravu govori i Michel Cassir, koji je elektrohemičar i direktor istraživanja na francuskom CNSR-u (http://www.cnrs.fr/). On konkretno kaže, da nije samo jedan problem kada je u pitanju osiguranje "održive mobilnosti", nego je tu više problema. Ističe problem ograničenosti sirovina (gdje misli na platinu, ali i na litijum, koji je isto tako ograničen i o tome smo pisali prije tri godine). On predviđa da će se ograničene serije automobila sa oksidacionim vodonikovim ćelijama pojaviti tamo oko 2017. godine. Ali da će popularnost biti daleko od onih sa hibridnim pogonom. Čovjek radi tamo, možda zna nešto što mi i ne znamo, no i ova 2017. godina je jako optimistična. Za ograničene serije od 10, 100 ili 1.000 vozila, možda može. Nisam baš pobornik da neko ima kapaciteta i resursa za četverocifren broj ovih vozila, sem ako se ne radi o vozilima javnog prevoza. Kod motocikla, kaže da ne vidi momenat kada bi se kod njih mogla upotrijebiti ova tehnologija. Baterije su ipak bolja opcija za dvotočkaše. Ima kaže prostora za unaprjeđenje Litijum-ionskih baterija.

Spomenuo je i Litijum-kiseonik baterije, koje se razvijaju, i dosta su nestabilne. Ali u njima vidi ravnopravnog suparnika postojećim baterijama u budućnosti. Vidi u budućih pet godina i povećanje autonomije automobila za destke kilometara sa istom masom korištenih baterija, ali pravu revoluciju u ovoj oblasti i ne vidi. 

Čovjek je više nego kompetentan, pa eto, malo nam je pojasnio gdje smo mi to danas kada je u pitanju nova era kod pogona vozila.

AutoMotoSvijet ima najviše fanova na FB profilu od svih automobilskih medija u Bosni i Hercegovini, preko preko 80.000!

Pridružite se i Vi!