B L O G

Svašta čovjek pročita na internetu, tačnije, na nekim portalima. Kada na trač-portalima, koji postoje jer od neke strane ambasade dobijaju nekakav novac za održanje nezavisnih medija, nađem takvo šta ne čudi me. Tamo su interpretatori stranih vijesti baš takvi, sa malo ili nimalo znanja o onome što nespretno prevode! ...

... Njihovim šefovima je svakako bitno da je što više klikova, komentatora koji se svađaju i prepiru, a kod nas na ovim prostorima je to uglavnom po nacionalnom ključu. Pa se pojedini komentator vraća po 20 puta (računa se kao 20 posjeta) da vidi je li ko šta napisao na šta bi mu on trebao na neki način spominjati familiju, ali kada se to nađe na specijaliziranom tematskom portalu onda je to sramota. Čitam članak, autor je nepotpisan, ali je članak autorski, autorski i nepotpisan znači ili da se potpisnik krije, ili da je svjestan da ne smije svoje ime staviti na takav članak.

Evo ga:

 

https://goo.gl/L566GN 

 

Spominje se nekakav električno-križarski rat? Kakav rat poBogu? Ja nigdje, ali nigdje, pa ni kod proizvođača automobila ne vidim da svoje električne i hibridne automobile forsiraju ispred benzinaca ili dizelaša! Fascinantan i senzacionalistički termin, s namjerom da običan čovjek pomisli kako nas sa svaku stranu ubjeđuju da kupujemo električne automobile!
A to nije tako!
Hajde otvorite bilo koji automobilski protal u nekoj zapadnoj zemlji, ili u Hrvatskoj. Vidite li ikakvu bitku toga izmišljenog rata? Džaba tražite, jer NEMAAAA! Dalje, pogledajte reklame za automobile. Vidjet ćete da se Toyotinog CHR-a u hibridnoj varijanti, praktično niko i ne forsira električne ili hibridne automobile. A usput, CH-R ili C-HR, više ne znam šta je ispravno, ima bateriju koju možete zamijeniti sa 20-ak baterija nešto boljeg kineskog mobitela. Dakle nema nikakvih reklama koje upućuju na izišljeni električno-križarski rat. Ali, bitno je senzacionalistički početi članak, tek kako bi se napravila osnova za daljne redanje gluposti i skrivanje većine činjenica, ali izdvajanje par njih koje mu idu u prilog.

Onda se spominju kruzeri, more oko Dubrovnika, koliko troši taj jedan kruzer, kakav mu je ispuh,... itd, itd. Kruzeri ili cruiseri su plovila na kojima postoje na stotine radnih mjesta. Izgradnja jednog cruisera omogućava nekom brodogradilištu posao za stotine ljudi za godinu ili više godina. Dalje, oni su namijenjeni za business! Neko plaća poreze negdje, nekoj državi Da smo načisto, slažem se ja da jedan cruiser emituje više štetnih plinova nego jedan, ili hiljade automobila. Ali sve je malo sebično, jer ista osoba, autor članka, nigdje nije spomenuo niti jednu fabriku, čije otpadne vode zagađuju nešto negdje i kako zagađuju. Nije spomenuo emisiju CO2 neke od fabrika koja je napravila njegov laptop, njegov mobitel (KOJI IMAJU BATERIJE), njegov TV, nije spomenuo niti kontejnerski brod kojim je dopremljen njegov laptop i mobitel do njega. Da je taj transport mora platiti i 10-ak markica više bunio bi se zašto neko nameće nekakve propise tim brodovima, i stao bi u zaštitu "globalne ekonomije". 

Dalje, taj cruiser se ne parkira na Manhattan, ili Stefanplatz, neki centar nečijeg glavnog grada ili najvećeg grada neke države. Ne! Tu su automobili, a da bi taj zrak koji se ne mrda (vjetar je i blokiran zgradama, ili je sama meteorologija takva) bio imalo zgodan za disanje, onda se treba posvetiti pažnja onome što smeta desetinama miliona ljudi koji tu žive i rade. Otuda su automobili zanimljivi. Kada se budu cruiseri parkirali u centre gradova, siguran sam da će i oni biti zanimljivi zakonodavcima, koji rade u tim istim centrima gradova.

Pomenuti autor se ovdje hvata za ono što ima, ali žmuri sa oba oka na sagledavanje kompletne problematike. S obzirom na pokazano neznanje, imam razloga da sumnjam i u navedene brojeve o emisijama i potrošnji.

U stvari, hajde da se pozabavimo sa nekim brojkama! Da zadovoljim svoju radoznalost!

Cruiser Harmony, pri punoj snazi troši 66.000 galona goriva na dan, ili oko 250.000 litara. Dobro! Autor kaže da jedan Cruiser zagađuje kao 83678 automobila. Harmony pri punoj znaci putuje brzinom 24 čvora ili 44 km/h, dakle za jedan dan pređe pri toj brzini 1.067 kilometara. Ako uzmemo da jedan automobil troši svega 5 litara goriva na 100 kilometara, i ako treba preći 1067 kilometara (ekvivalent pomenutom cruiseru) to je nešto više od 50 litara goriva. Autorovih 83678 automobila će za isti pređeni put potrošiti, pazite sada: više od 4.184.900 litara goriva, a cruiser skoro 17 puta manje goriva! I ne, ne pokušavam da kažem da manje zagađuju zrak, pokazujem da automobili nisu cvjećke, ali da mi svi tu plaćamo zajedno sve te tehnologije za smanjenje loših tvari u ispuhu. Kod cruisera je situacija da imaju "izgovor", ali ne razlog, samo izgovor, u stvari izgovore, da ne budu obuhvaćeni istim propisima kao automobili. A koji to propis govori koliko brodovi u međunarodnim vodama, nad kojim nijedna zemlja nema juristikciju, mora ispuštati CO2 ili NOx-a? Nijedan. Je li to neko morao praviti puteve za njih? Nije, za automobile se moraju praviti. Sve te mašine što prave puteve emituju nepoželjne gasove. Mašine koje ih održavaju. Dok se naprave te iste mašine. Nepotpisani autor je od cijele čorbe uzeo jedan sastojak koji njemu odgovara, kako bi rekao da je ista bezveze, ili neka druga da je bolja.

Uglavnom, ovdje zamalo da se skrene na put kojima nepotpisani autor želi da nas odvede, a to je da pokaže da su automobili na benzin ili dizel nešto što ne treba dirati, kako bi nametnuo zaključak da električni automobili nemaju šta da traže na našim putevima. 

Idemo dalje, nepotpisani autor piše "Airbus A320 troši 3,546 l kerozina/h uz emisiju CO2 od 9,149 kg/km". Primijetite li da nastane više kilograma CO2 nego je zapremina potrošenog goriva, a znamo da u jedan kubni decimetar ne može stati 3 kilograma kerozina. Ovdje i ne treba komentar.

Čovjek se dalje poziva na istraživanja po kojima jedan Tesla Model S P100D emituje 226 grama ugljen-dioksida po pređenom kilometru.

Tesla Model S P100D NE EMITUJE NI MIKROGRAM ugljen-dioksida. On sam! A to je poenta. U gradu neće emitovati apsolutno ništa, pa ni buku. A to gdje je struja generisana, i na koji način to je druga stvar, drugi par rukava. I ona za pogon i ona za proizvodnju elemenata automobila i njegovo sklapanje. Zaboravlja da se i ovi automobili današnji, pokretani na dizel i benzin isto tako proizvode, kao i Tesla. Ni oni ne rastu na grani ili na zemlji kao tikve. Ako se već analizira taj ekološki otisak proizvoda, i sa benzincima i dizelašima treba ići unazad i kod jednih i kod drugih do samog početka. Ovdje autor kod električnih ide do samog rudnika od čije sirovine su napravljeni, a kod dizelaša i benzinaca ide do salona, kao da njihovo zagađenje počinje izlaskom iz salona! Kao da su u salon došli sa oranice.

Dalje, kako neko može reći koliko je emisija po pređenom kilometru, ako ne zna koliko će taj automobil preći kilometara za svoj životni vijek??? Nikako! Nepotpisani autor niti vlada matematikom, a inžinjering mu najbliže može doći tako što će neki inžinjer sjesti pored njega u restoranu ili kafiću. 

Spominje i baterije, koje se eto kao bacaju. U baterijama ima nekih metala koji su ograničeni u prirodi, i te baterije se odvajaju i recikliraju. E sad što se to ne dešava u njegovoj (a ni mojoj) zemlji, nije razlog da cijeli svijet tako posmatra. Spominje i nikl, metal koji ima prljav proces proizvodnje. Isti nikl se koristi u čeliku od kojeg se prave i današnji automobili na dizel i benzin. I brodovi. I alati. I to kao legura u čelicima, što spomenuti nepotpisani autor izgleda ne zna. U stvari on nema blage veze ni šta je čelik, i kakva je razlika između čelika i željeza. Niti šta je legirani čelik. 

Nepotpisani autor kaže da automobili pune svoje baterije na prljavu energiju, energiju koja se dobija i iz nuklearki i termoelektrana. Ima tu istine. Istom strujom puni i svoj laptop! Istoms strujom sušu kosu nakon kupanja! Istom strujom puni svoj mobitel! Istoms trujom osvjetljava svoj stan. istom strujom grije vodu za kupanje. Istom strujom napaja perilice. Istom strujom napaja svoj TV. Nigdje ne piše da mu to smeta. Ali smeta ako se napune baterije električnog automobila. Nije rekao gdje baca svoje baterije, ali ni gdje je bacao baterije u kojima je bilo i olova, nekada prije. Ili je zaboravio, po potrebi! 

Porijeklo električne energije je jako teško uvrditi, u stvari i nemoguće. Može se samo rasporediti po plaćanju, pa da onaj što navodno ima pokretane pogone na čistu energiju, odabere kao svog snabdjevača tamo toga proizvođača koji proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora, njemu je plati i misli da je potrošio njegovu energiju. Istina je drugačija, a ovo će potvrditi u svakom Operatoru distributivnog sitema. Jer, on plaća nekome, ali možda triši energiju koja je u sistem ušla iz neke termo ili nuklearne elektrane. Dakle, to da je neko pokretan čistom energijom je samo prikaz kome isti plaća račun za potrošenu električnu energiju! Ali ne i čiju troši. Energija će morati biti čista, pretpostavljam da ćemo u narednih 30 ili 40 godini dobiti i prve fuzijske reaktore. Mislim da su dva u izgradnji kao testni (Njemačka i Francuska), a ta tehnologija će kad-tad čovječanstvu osigurati trajnu čistu energiju. Ne znam za Hrvatsku, znam da je u Bosni i Hercegovini preko 40 posto električne energije generisana iz obnovljivih izvora. To je trend u svijetu, i kod električnih automobila je svaki dan takva situacija. Dakle svaki dan je u punjenju automobila udio te energije veći, i danas stvaranju manje CO2 nego juče, a sutra još manje! Ne zna to nepotpisani autor!

I šlag na tortu je bio kada je rekao da zagađuju preko prašine koja nastaje trošeći kočnice i pneumatike. Kao da benzinci i dizelaši nemaju pneumatike niti kočnice. Imaju, ali električni imaju i regenerativni sistem kočenja, dakle kada se koči prvo se koči na način da generator električne energije usporava automobil, proizvodeći električnu energiju i puneći baterije. Dakle emituje manje čestica sa kočnica nego dizelaši ili benzinci, koji kod kočenja energiju kretanja moraju pretvoriti u toplotnu, preko pločica id iskova, koji se troše i tako stvaraju tu prašinu sa elemenata koji se troše. Kako rekoh, nepotpisani autor najbliže inžinjeringu može biti ako sjedne do njega u kafiću ili restoranu. Jer isti ne zna za regenerativni sistem kočenja, a ako kojim slučajem zna, a ovako piše, onda pokušava obmanuti javnost

Prije 10-15 godina sam napustio jedan magazin, koji je bukvalno otet od nas nekoliko koji smo ga svi zajedno stvarali. I to od strane koja se zalagala da se pokrene magazin o radio-stanicama, a ne automobilima. Sada je ta osoba samoproklamovani ekspert za automobile, ne zna ni on razliku čelika i željeza, a otišao sam jer nisam htio da bude moj potpis na sličnoj budalaštini koju je napisala ova osoba čiji članak komentarišem na ovakav nalin. Svi danas glume inžinjere, dovoljno je da položite Političku ekonomiju i stručnjak ste za termodinamiku, mehaniku, statiku, materijale, Fe-Fe3C dijagram!

Ovo sam sve morao napisati, jer nisam mogu ćutati na gomilu budalaština iz članka koji komentiram!

Zamalo da zaboravim. Nigdje ne spominje ulje za podmazivanje, i šta sa njim kod dizelaša i benzinaca? Nije li to otpad koji zagađuje? Znate šta se desi kada i jedan jedini litar ulja dođe na vodenu površinu. Onih 80-ak hiljada automobila će iza sebe ostaviti u jednoj godini NAJMANJE 250 kubika ulja koje je neupotrebljivo. Šta je sa filterima za ulje, gdje se odlažu? Šta je sa ostalim potrošnim materijalima, poput remenja, filtera zraka, filtera goriva, .... 

Nedžad Grebović, dipl.ing.maš.

 Donji prikazi jasno govore kakos toje stvari:

 

 

 

....................

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button